• Fizička arhitektura računara (CPU, memorija, monitor,
disk itd.)
• Mrežna kartica (komponenta koja povezuje računar sa
mrežom preko mrežnog kabla).
• Operativni sistem (programska komponenta koja
upravlja fizičkom arhitekturom i aplikacionim
programima).
• TCP/IP protokol stek (familija protokola koja omogućava
umrežavanje sistema)
• TCP/IP je slojevit protokol, kao
i svi drugi mrežni protokoli.
• Sloj je podsistem unutar steka
sa zadatim odgovornostima.
• TCP/IP protokol stek je
arhitektura sa 4 sloja, nasuprot ISO OSI koji ima 7 slojeva• TCP je transportni protokol.• IP je mrežni protokol.• IP obezbeđuje uslugu usmeravanja datagrama kroz mrežu.• Ova usluga je nepouzdana, pošto IP ne garantuje isporuku datagrama.• S druge strane TCP garantuje isporuku segmenata.• TCP obezbeđuje kontrolu toka i prenosa između dva krajnja računara.• TCP je takođe zadužen za slanje i prijem paketa potvrde, kao i za ponovo slanje nepotvrđenih paketa• IP je protokol unutar mrežnog sloja.• Koristi se kao centralna tačka između mnogih protokola, kao što su TCP, UDP, ICMP i IGMP.• Odgovoran je za usmeravanje paketa, koje šalje transportni sloj, kroz TCP/IP mrežu.• Pre svega je zadužen za usmeravanje datagrama ka njegovom odredištu i ograničenje vremena njegovog života.• Podržava i niz opcija, kao što su:– Vremensko pečaćenje– Zapis izabranih deonica na putanji datagrama– Usmeravanje po zadatoj putanji• Svakom čvoru u Internetu se dodeljuje jedinstvena IP adresa, koja služi za njegovu identifikaciju.• IP adresa šema koristi 32-bitne cele brojeve.• IP adresa se sastoji iz dva dela: identifikacija mreže i identifikacija krajnjeg računara (eng.host).• Prvi deo sa naziva mrežni deo IP adrese, ili mrežni prefiks i on identifikuje mrežu kojoj čvor pripada.• Drugi deo IP adrese identifikuje sam čvor unutar zadate mreže• IP adrese se pišu u obliku 4 decimalna broja, koji su međusobno razdvojeni tačkama.• Npr. 140.252.133.33• Izvorna kovanice za ovu notaciju su dotted decimal notation ili dotted quad notation.• IP adresa je dužine 32 bita. Svaki bajt adrese se predstavlja jednim decimalnim brojem.• Bajti se još nazivaju oktetima, a njihov opseg je 0-255.• Postoji 5 klasa IP adresa.• Da bi dva čvora mogla da komuniciraju, čvor izvorište mora znati adresu čvora odredište.• Da bi se izbeglo pamćenje IP adresa izmišljen je alternativni sistem imenovanja čvorova, tzv. DNS.• DNS je adresna šema koja obezbeđuje bazu podataka sa imenima računara i odgovarajućim preslikavanjem u jedinstvene IP adreseInternetwork adresiranje
• Postoje tri tipa adresa:– Adresa sloja kanala (data link layer address)– MAC (Media Access Control) adresa– Adresa mrežnog sloja (network layer address)• Dodela adresa može biti statička i dinamička.• Statičke adrese dodeljuje mrežni administrator.• Dinamičke adrese se dodeljuju uređajima prilikom njihovog priključenja na mrežu.• Dinamička dodela se obavlja putem nekog namenskog protokola.• U nekim mrežama postoji serveri za dodelu adresa.• Npr. u Internetu postoje tzv. RARP (Reverse ARP) serveri za ovu namenu• Uređaji u Internetu obično imaju i adrese i imena.• Imena su nezavisna od lokacije i ona ostaju ista i prilikom premeštanja uređaja (npr. iz jedne u drugu zgradu).• Mrežne adrese su najčešće zavisne od lokacije i menjaju se sa njenom promenom (iako je MAC adresa izuzetak od ovog pravila).• Kao što se mrežna adresa preslikava u MAC adresu, tako se i imena obično preslikavaju u adrese.• Npr. DNS (Domain Name System) preslikava ime uređaja u njegovu IP adresu.